Home Biznis Biznis.ba

Biznis.ba

0


<br />

Wed, 08 Jun 2022 12:42:20 +0000

http://
/?p=59318


Premijer Federacije BiH Fadil Novalić primio je danas, u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu, predstavnike njemačke privrede u BiH (AHK). Sastanku su prisustvovali vršiteljica dužnosti predsjednika Uprave Razvojne banke Federacije BiH Mersiha Slipičević sa saradnicima, te pomoćnik federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Halko Balavac.

Razgovarano je o Garantnom fondu Federacije BiH, zatim o dinamici usklađivanja minimalne plate, obnovljivim izvorima energije i procesu energetske tranzicije u Federaciji BiH.

Garantni fond, koji je Vlade FBiH uspostavila pri Razvojnoj banci FBiH, s ciljem pomoći privredi tokom pandemije COVID-19, prepoznat je i u Strategiji razvoja Federacije BiH do 2027. godine, a predstavnicima njemačke privrede u našoj zemlji su predstavljeni dosadašnji njegovi rezultati s naglaskom na smanjenje troškova zaduživanja kompanija, te nove usluge koje se planiraju u narednom periodu.

Kako je istaknuto, u posljednih godinu i po dana, zahvaljujući Garantnom fondu, odobreno je 408 kreditnih zahtjeva, čime je podržano više od 300 firmi u Federaciji BiH, a najviše u sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća. Odobreno je garancija u vrijednosti od 144 miliona KM za plasman kredita u vrijednosti od 288 miliona KM. Uz olakšan pristup kreditnim sredstvima, posebnu pogodnost privrednicima predstavlja mogućnost regresiranja kamate za odobrene kredite u iznosu od 2,5 posto za velike izvoznike, te 4,5 posto za mikro, mala i srednja preduzeća. Program regresiranja kamata Vlada FBiH odobrila je prošle godina i sredstva za njegovo provođenje osigurana su u Budžetu FBiH i za ovu godinu.

Kada je riječ o energetskoj tranziciji u Federaciji BiH, učesnici sastanka su upoznati sa planiranim usvajanjem više ključnih zakona iz energetskog sektora, koji imaju za cilj povećenanje korištenja obnovljivih izvora energije, rast investicija i borbu protiv klimatskih promjena.

Tokom susreta premijer Novalić je istakao značaj usvajanja novih fiskalnih zakona, koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri i koji bi osim rasterećenja privrede i rasta investicija, omogućili dodatno povećanje minimalne plate, a što je posebno važno u kontekstu globalne inflacije.

Predstavnicima njemačke privrede u našoj zemlji, koji su se zahvalili Vladi FBiH na prilici za direktne razgovore o konkretnim mjerama podrške privredi, te prevazilaženju poteškoća u njihovom radu, poručeno je da ekonomija ostaje jedan od najvećih prioriteta i u budućem radu Federalne vlade., saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

]]>



PUFBiH – Otkriveno osam neprijavljenih radnika i izrečene kazne u iznosu 31.650 KM https://
/pufbih-otkriveno-osam-neprijavljenih-radnika-i-izrecene-kazne-u-iznosu-31-650-km/

Wed, 08 Jun 2022 12:39:13 +0000


http://
/?p=59316


Provodeći aktivnost inspekcijskog nadzora, inspektori Porezne uprave Federacije BiH – Kantonalnog poreznog ureda Tuzla, 7. juna su na području Tuzle, Kalesije, Sapne i Teočaka izvršili 40 brzih kontrola tzv. akcija kojima su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost održavanja i popravke motornih vozila i druge uslužne djelatnosti.

Kako je saopćeno, kontrole su izvršene s ciljem provjere poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanja radnika ‘na crno’.

U izvršenim kontrolama inspektori Porezne uprave zatekli su 63 prijavljena radnika i otkrili 8 neprijavljenih radnika i jednog obveznika koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja.

Zbog utvrđenih nepravilnosti zapošljavanje neprijavljenih radnika i neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je sedam objekata i izdato je 19 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 31.650,00 KM.

Inspekcijski nadzori na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije se nastavljaju i u narednom periodu, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH.

]]>



Rastući trend stigao i u Hrvatsku: Radnici sve više daju otkaze https://
/rastuci-trend-stigao-i-u-hrvatsku-radnici-sve-vise-daju-otkaze/

Wed, 08 Jun 2022 12:34:03 +0000


http://
/?p=59307


Svaki peti radnik u sljedećih godinu dana planira dati otkaz, kaže istraživanje PwC-a provedeno na više od 50 hiljada radnika u 44 zemlje. Takođe, radnici se više ne ustručavaju tražiti višu platu pa isto planira učiniti svaki treći (35 odsto ispitanih).

Ovo posljednje istraživanje, samo je potvrda trendova koji su, posebno u SAD-u, uzeli velikoga maha. Tamo je u proteklih godinu dana otkaz dalo nevjerovatnih 47 miliona ljudi.

Jesu li takvi trendovi stigli u Hrvatsku ne može se sa sigurnošću reći jer službene statistike nema. Sve ostaje, dakle, na utisku. A on se razlikuje ovisno o tome koga se pita.

Ako se pita poslodavce, barem one u građevinskom i IT-u, sektorima koji su najopterećeniji nedostatkom radnika, takvi trendovi još nisu stigli u Hrvatsku. Ako se pak pita struku, trend masovnih otkaza radnika je tu, samo u daleko manje obimu nego u SAD-u.

Ivo Spigel, suvlasnik i član uprave Perpetuum Mobile, jednog od prvih privatnih informatičkih preduzeća u Hrvatskoj, ističe da nema sistematski uvid u podatke, ali da po onome čemu svjedoči u vlastitoj firmi, ali i po onome što čuje od kolega, masovnih otkaza u domaćem IT sektoru nema. Što se pak povišica tiče, one su i inače prisutne, kaže Špigel koji je uvjeren da će se taj trend nastaviti.

Dosta ljudi u IT-u radi za strane naručitelje i ostvaruju solidne satnice i prihode. Domaći poslodavci moraju pratiti taj trend.

“Ono čemu svjedočimo u sektoru je da dosta ljudi radi za strane naručitelje, odnosno kao freelanceri te ostvaruju solidne satnice i prihode. Domaći naručitelji i poslodavci nemaju izbora i moraju pratiti taj trend. Oni koji ga neće pratiti neće moći do radne snage”, jasan je Špigel.

U građevini, uz ugostiteljstvo najvećem uvozniku strane radne snage, nema niti masovnih otkaza kao niti masovnih zahtjeva za povišicama, svjedoči Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika, kompanije koja zapošljava 380 ljudi. Šef građevinske kompanije iz Križevaca, inače zagovornik povećanja plata u ovom sektoru, otkriva da su u toku pregovori HUP-a i sindikata oko plata i povišica.

“Plaća bi u građevinarstvu trebala biti 30 do 50 posto viša”, ističe Habijanec dodajući da bi do povišica došlo kada bi država bila u stanju regulirati isplatu plaća prema Kolektivnom ugovoru. “Dio plaće ljudi primaju na ruke. Inspekcija rada to ne kontrolira pa statistika bilježi niži prosjek plaća u građevini od onoga što radnici uistinu zarade”, navodi predsjednik Uprave Radnika.

Inače, prosječna plata u građevinarstvu, prema posljednjim podacima DZS-a, iznosi 5580 kuna. U sektoru informacija i komunikacija pak gotovo devet hiljada (8869). No Zvonimir Galić s Katedre za psihologiju rada i ergonomiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da na temelju kontakata s raznim organizacijama ima utisak da se nešto događa.

“I interes poslodavaca, koji je za ovu temu jako velik, daje mi za pravo tako misliti”.

Međutim, napominje, pravih podataka nema. Imaće ih kroz otprilike mjesec dana kada završi istraživanje koje provod s agencijom Hendal.

Tri su razloga zašto Galić smatra da je trend masovnih otkaza zaposlenika stigao u Hrvatsku i da će samo jačati.

Prvi je, objašnjava, loš kvalitet poslova (i što se tiče materijalnih prava, i što se tiče socijalnih odnosa te prostora za rast i napredak).

“U svemu tome smo loši”, ističe Galić.

Drugi je masovno iseljavanje koje je počelo ulaskom Hrvatske u EU, a koje je rezultovalo manjkom radne snage na tržištu.

“Posloprimci, odnosno radnici, zbog takve situacije danas imaju više moći i mogu tražiti bolje uvjete”, objašnjava psiholog specijalizovan za tržište rada.

Treći je pak razlog pandemija koja je potaknula ljude da razmisle kako im je na poslu. Usto, trećina je radnika počela raditi od kuće.

“Fizička udaljenost od organizacije čini nas manje vezanim uz poslodavca i ako se pojavi bolja prilika lakše ćemo je prihvatiti”, smatra Galić.

“Sve ovo pojačat će dinamiku na inače vrlo tromom domaćem tržištu rada, a najpogođeniji će biti najdinamičniji i najkonkurentniji domaći sektori, kakav je primjerice IT”, analizira Galić.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje više idu u prilog tezama sagovornika iz IT i građevinskog sektora.

“U pandemijskim godinama nije zabilježen znatan porast ulazaka u evidenciju uslijed davanja otkaza od strane radnika u odnosu na prethodne godine. Dapače, u 2020. godini je znatno smanjen udio svojevoljnih otkaza o radu. Navedeni podaci pokazuju kako fenomen The Big Quit nije bio do sada relevantan za Hrvatsku”, otkrivaju iz DZS-a.

Prema istima udio novoprijavljenih na berzu rada po razlogu “otkaz od strane radnika” u ukupnim ulascima u nezaposlenost direktno iz radnog odnosa kretao se od najnižih 2,8 odsto 2020. do najviših 4,4 odsto 2018. Međutim, podaci govore i to da u prva četiri mjeseca ove godine bilježi lagani porast udjela svojevoljnih otkaza (4,6%).

Međutim, ovo su podaci o onima koji su se nakon otkaza prijavili na Zavod za zapošljavanje. Pitanje je koliko je onih koji iz jednog radnog odnosa prelaze u drugi jer Zavod takve slučajeve ne bilježi. Dok čekamo suvislije brojke o ovoj temi, jasno je da je završilo vrijeme u kojem poslodavci kreiraju uslove rada, navodi Poslovni.hr.

Oni su sve više kompromis istoga sa svojim radnikom jer radniku više na prvom mjestu nije isključivo plata. On želi poticajno, stimulativno, a i ugodno radno okruženje. Želi mogućnost napredovanja i fleksibilan rad. Oni koji se tome neće prilagoditi teško da će naći ikakvog, kamoli dobrog radnika.

]]>



Druženje penzionera u okviru kampanje ‘Dani Bosnalijeka’ https://
/druzenje-penzionera-u-okviru-kampanje-dani-bosnalijeka/

Wed, 08 Jun 2022 11:10:37 +0000

http://
/?p=59304


U kompaniji Bosnalijek i ove godine upriličeno je tradicionalno druženje penzionera. U utorak, 7. juna 2022. godine, oko 200 penzionera, bivših radnika kompanije, okupilo se u sklopu obilježavanja „Dana Bosnalijeka“ koji traju od početka juna.

U ugodnoj i veseloj atmosferi, penzionerima Bosnalijeka uručeni su prigodni pokloni te im je osigurana i određena finansijska podrška.

Generalni direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović naglasio je da su radnici Bosnalijeka uvijek bili njegova ključna snaga, koja je osigurala uspješan razvoj kompanije kroz više od sedam decenija njenog postojanja.

„Naši penzioneri, kao i trenutni radnici Bosnalijeka, najzaslužniji su za to što je Bosnalijek danas najveći proizvođač lijekova u BiH i jedan od regionalnih lidera koji posluje u više od 27 država na tri kontinenta. Mi koji danas imamo privilegiju voditi Bosnalijek obavezni smo brinuti o radnicima, kako onim koji danas predano i odgovorno rade, tako i onima koji su cijeli svoj radni vijek utkali u razvoj kompanije. Sigurno je da ćemo i u budućnosti održavati ova tradicionalna druženja i uvijek biti na raspolaganju našim penzionerima jer su oni to itekako zaslužili“, poručio je Uzunović.

Zahvaljujući hiljadama radnika, koji su u proteklih sedam decenija radili u Bosnalijeku, danas proizvodni program kompanije uključuje čak 244 registrirana proizvoda bazirana na 132 molekule. Skoro 90 posto ovog broja odnosi se na lijekove, kao najzahtjevnije i najstrožije regulirane farmaceutske proizvode.

Osim toga, 184 proizvoda ili tri četvrtine od ukupnog broja svih proizvoda, rezultat su vlastitog razvoja Bosnalijeka, dok je 60 proizvoda rezultat saradnje sa renomiranim licencnim partnerima. Samo u proteklih pet godina razvijen je 81 novi proizvod.

Bosnalijek je jedna od rijetkih farmaceutskih kompanija u regiji koja je zadržala vlastiti razvoj u koji kontinuirano ulaže i kao rezultat toga, stalno prilagođava svoj proizvodni portfolio potrebama tržišta.

]]>



SSSBiH – Sindikalna potrošačka korpa za maj 2.639,48 KM https://
/sssbih-sindikalna-potrosacka-korpa-za-maj-2-63948-km/

Wed, 08 Jun 2022 09:55:51 +0000

http://
/?p=59301


Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za maj ove godine iznosi 2.639,48 KM i za 145,64 KM je skuplja od sindikalne potrošačke korpe u prošlom mjesecu.

– Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mart ove godine iznosila je 1.096 KM, prema posljednjem podatku koji je objavio Federalni zavod za statistiku. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 41,52 posto – navode iz SSSBiH.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Potrošačku korpu čine: prehrana (45,42 posto učešća u sindikalnoj potrošačkoj korpi), stanovanje i komunalne usluge (13,69 posto), higijena i održavanje zdravlja (6,87 posto), obrazovanje i kultura (8,33 posto), odjeća i obuća (13,64 posto), prijevoz (5,23 posto), te održavanje domaćinstva (6,82 posto učešća u sindikalnoj potrošačkoj korpi)

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, saopćeno je iz Službe za informisanje Saveza samostalnih sindikata BiH.

(
)

]]>



U prva četiri mjeseca u BiH najduže boravili Kuvajćani i Kinezi https://
/u-prva-cetiri-mjeseca-u-bih-najduze-boravili-kuvajcani-i-kinezi/

Wed, 08 Jun 2022 09:37:07 +0000


http://
/?p=59313


U periodu januar – april 2022. turisti su ostvarili 316 236 posjeta, što je više za 74,6 posto i 704.709 noćenja, što je više za 64,5 posto u odnosu na isti period 2021. godine.

Broj noćenja domaćih turista bio je viši za 13,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 140,6 posto u odnosu na isti period 2021. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 41,3 posto, dok je 58,7 posto bilo učešće stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (25,6 posto), Srbije (24,6 posto), Slovenije (7,4 posto), Njemačke (4,5 posto), Crne Gore (4,2 posto), Turske (3,6 posto) i Austrije (2,8 posto), što je ukupno 72,7 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 27,3 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu bili su: Kuvajćani sa prosječnim zadržavanjem od 3,5 noći, Kinezi sa 3,1 noći te Luksemburžani i Mađari sa po 2,9 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,4 posto.

]]>



Devizne rezerve Centralne banke BiH 15,96 milijardi maraka https://
/devizne-rezerve-centralne-banke-bih-1596-milijardi-maraka/

Wed, 08 Jun 2022 08:35:51 +0000


http://
/?p=59311


Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju aprila 2022. godine iznosile su 15,96 milijardi KM. U odnosu na prethodni mjesec, devizne rezerve Centralne banke BiH neznatno su smanjene za 0,3 miliona KM (0,002 posto), dok je na godišnjem nivou registrovan porast za 1,9 milijardi KM (13,7 posto).

Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju aprila 2022. godine iznosili su 21,4 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec povećani su za 164,4 miliona KM (0,8 posto).

Rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 68,9 miliona KM (0,7 posto), privatnih preduzeća za 108,7 miliona KM (1,2 posto) i javnih preduzeća za 0,8 miliona KM (0,2 posto).

Pad kreditnog rasta na mjesečnom nivou je zabilježen kod vladinih institucija za 13,8 miliona KM (1,2 posto) i ostalih domaćih sektora za 0,1 milion KM (0,1 posto), pokazuju podaci Centralne banke BiH.

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u aprilu 2022. godine iznosila je (4,1 posto), nominalno 842,2 miliona KM.

Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 564,5 miliona KM (5,6 posto), privatnih preduzeća za 324,2 miliona KM (3,7 posto) i ostalih domaćih sektora za 24,7 miliona KM (17,4 posto).

Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 65,4 miliona KM (5,6 posto) i nefinansijskih javnih preduzeća za 5,7 miliona KM (1,1posto).

/

]]>



U odnosu na 2021. godinu benzin skuplji za 39 posto, dizel za 55 posto https://
/u-odnosu-na-2021-godinu-benzin-skuplji-za-39-posto-dizel-za-55-posto/

Wed, 08 Jun 2022 08:00:56 +0000

http://
/?p=59299


Cijene naftnih derivata u kontinuiranom su porastu od prošle godine, a u odnosu na maj 2021. godine benzin je poskupio za 39,81 posto, a dizel za 55,39 posto.

Prema informacijama Federalnog ministarstva trgovine, trenutna prosječna cijena premium bezolovnog benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 3,12 KM po litri, dok je cijena DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) 3,21 KM po litri.

Prosječna maloprodajna cijena benzina viša je za 8,71 posto u odnosu na 6. maj 2022. godine kada je iznosila 2.87 KM po litri, dok je prosječna maloprodajna cijena dizela viša za 2,55 posto, kada je iznosila 3.13 KM po litri.

Iz Ministarstva podsjećaju da je, s obzirom na cjelokupnu situaciju na globalnom svjetskom tržištu sirove nafte, u cilju sprečavanja enormnog povećanja cijena naftnih derivata Vlada Federacije BiH djelovala mjerama neposredne kontrole cijena i propisala marže u veleprodaji i maloprodaji naftnih derivata.

Privrednim društvima koja obavljaju trgovinu naftnim derivatima na veliko propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0.06 KM po litri derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0.25 KM po litri derivata.

/

]]>



Svjetska banka smanjila prognozu ekonomskog rasta Kine https://
/svjetska-banka-smanjila-prognozu-ekonomskog-rasta-kine/

Wed, 08 Jun 2022 07:35:00 +0000



http://
/?p=59309


Svjetska banka naglo je smanjila svoju godišnju prognozu ekonomskog rasta za Kinu, upozoravajući u izvještaju od srijede da bi poremećaji izazvani Covid pandemijom mogli dodatno usporiti oporavak druge najveće svjetske ekonomije, javlja AFP.

Kina je posljednja velika ekonomija vezana za politiku nulte stope Covid-a, koja koristi brzi karantin, zatvaranja, masovna testiranja i stroga ograničenja kretanja kako bi eliminirala zarazu, ali je tako zamrsila lance nabavke i oborila ekonomske pokazatelje na najniže nivoe u posljednje dvije godine.

Predviđa se da će se rast u Kini usporiti na 4,3 posto u 2022. godini, navela je Svjetska banka u izvještaju u srijedu, što predstavlja strmoglav pad od 0,8 posto u odnosu na decembarsku prognozu.

– Ovo u velikoj mjeri odražava ekonomsku štetu uzrokovanu izbijanjem soja omikron i produženim zatvaranjem u dijelovima Kine od marta do maja ove godine – navodi se u izvještaju, referirajući se na visoko zaraznu varijantu koronavirusa.

U tim mjesecima, ograničenja u desetinama gradova, uključujući proizvodna središta Šenžen i Šangaj, kao i provinciju Jilin, ugrozila su poslovanje i zadržala potrošače kod kuće.

Očekuje se da će se ekonomska aktivnost oporaviti u drugoj polovini 2022. godine, uz pomoć fiskalnih stimulacija i većeg ublažavanja pravila izolacije, saopćila je Svjetska banka.

/

]]>



Kako nas trgovci varaju? Na prvi pogled nećete primijetiti https://
/kako-nas-trgovci-varaju-na-prvi-pogled-necete-primijetiti/

Tue, 07 Jun 2022 22:26:44 +0000

http://
/?p=59292


I trgovci i proizvođači znaju da je kupcima zapravo najvažniji pogled na ceduljicu sa cijenom. Povećanje će ih odvratiti od kupnje, a u ovo doba poskupljenja je prava poplava pakovanja s manje sadržaja.

Na prvi pogled ništa nećete primijetiti: pakovanje čokoladica izgleda isto,a i cijena je ista. Tek kod kuće ćete primijetiti: u pakovanju je jedna čokoladica manje, piše DW.

Zbog povećanja cijena energenata i mnogih sirovina, mnogi proizvođači žele i misle da moraju povećati cijenu. Ali odlično znaju kako kupci znaju cijenu koju su plaćali i kako će ih poskupljenje lako natjerati posegnuti za proizvodom konkurenta. Zato i trgovci i proizvođači svakako žele da ceduljica sa cijenom ostane ista i kupcima poznata, ali Armin Valet iz Centrale za zaštitu potrošača Hamburga za postaju ARD upozorava kako je sve više proizvoda sa promijenjenim i onda manjim pakovanjima. Drugim riječima, poskupjelo je.

Sasvim teoretski, prema smjernicama Europske unije u trgovinama mora pisati i cijena izračunata po količini – na primjer po kilogramu. No ta cijena je sitno pisana i malo tko je pamti: ono što se zna jest novac koji ćete ostaviti na blagajni – pa onda i za manje sadržaja.

Nismo mi krivi!

Je li to prevara? Mnogi potrošači misle da jest: u tu Centralu za zaštitu potrošača je protekle godine stiglo oko 3.000 žalbi zbog takvog poskupljenja kojeg proizvođači zapravo ne žele priznati. Centrala u takvim slučajevima zahtjeva od proizvođača objašnjenje, ali ono obično glasi kako konačnu cijenu proizvoda određuje trgovina, a ne proizvođač.

To u osnovi nije netočno, priznaje Valet, ali je isto tako činjenica kako su i proizvođači i trgovci na istoj strani bojišnice kad treba navesti mušteriju na kupnju. Hamburški zaštitnici potrošača tu jedino mogu objavljivati svoju “Prijevaru mjeseca”: trenutno je pobjednik hrana za mačke koncerna Mars, Sheba “prirodni fileti piletine”.

Jer tu je proizvođač posegnuo za baš svim trikovima u metodi, kako povećati cijenu: još jedna omiljena metoda je “novi proizvod” s nešto drugačijim pakovanjem, makar je zapravo sadržaj identičan. Tako i ta “nova” piletina za mačke koncerna Mars zapravo košta 69% više nego što je koštala prije.

“Novi” proizvodi tek stižu

Zaštitnici potrošača isto tako primjećuju kako se cijene ipak povećavaju – jer su građani već na benzinskim crpkama navikli na uvijek nove i veće cijene, ali istovremeno se i količina smanjuje. No zapravo, zaštitnici potrošača tek očekuju poplavu takvih navlačenja mušterija: proizvođačima treba neko vrijeme da promjene svoje strojeve za pakovanje, a onda traje i dok ta “nova” roba ne stigne u trgovinu. “Mislimo da će manje količine u pakovanju koje se sad planiraju biti u trgovinama negdje do kraja godine”, smatra Valet.

Njegov jedini savjet glasi: dobro gledajte što kupujete, a ako je nešto u pakovanju od “385 grama”, veoma lako je moguće da je to donedavno bilo 400. Ali u samoposluzi kad u žurbi i stresu trpate u kolica što vam treba – tko to čini? Baš na to se i računa…

(DW)

]]>



Adblock test (Why?)