BANJALUKA, SARAJEVO – EU je posjetom Olivera Varheljija, evropskog komesara za proširenje, u srijedu i organizovanjem prvog političkog foruma između EU i BiH ponovo pokušala poslati signal da BiH pripada EU, ali je pitanje da li će domaći političari i ovu ponudu upropastiti.
Naime, lideri u BiH su u proteklih nekoliko godina potpisivali nekoliko izjava i deklaracija o ubrzanju evropskog puta, ali se nije mnogo toga desilo, jer su unutrašnje razmirice i nemogućnost postizanja dogovora o zajedničkim projektima uvijek spriječili da dođe do napretka.
U ovom trenutku tačka razdora su dvije gasne interkonekcije, istočna na kojoj insistira RS, i južna koju žele svi u FBiH, ali postoji razmirica između Mostara i Sarajeva ko bi trebalo da ovaj projekat provede.
U RS podršku južnoj interkonekciji uslovljavaju podrškom istočnoj, a dio stranaka u Sarajevu, uključujući i Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, podršku projektu u RS uslovljavaju usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH.
Istovremeno, u RS ne žele da usvoje zakon o spoljnim poslovima i slobodi kretanja, a u FBiH ne žele ni da čuju da entiteti preuzmu državnu imovinu, iako to pitanje nije regulisano Dejtonskim sporazumom da bude na nivou države.
Dodatne poteškoće će sigurno nastupiti kada Hrvati ponovo pokrenu pitanje legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH, imajući u vidu da je dio visokih funkcionera iz stranka “osmorke” već počeo da daje izjave da se već previše popustilo HDZ-u, i da ne treba očekivati dalje ustupke.
Istovremeno, došlo je i do zastoja u rješavanju kosovskog problema, s obzirom na to da ni Beograd ni Priština ne pokazuju spremnost za dalje ustupke, dok druga strana ne ispuni svoje obaveze. Na primjer, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, ne želi da počne primjenu dijela Ohridskog sporazuma o nesprečavanju Kosova da uđe u međunarodne organizacije dok se vlasti u Prištini ne odluče da implementiraju dio Briselskog sporazuma iz 2012. godine, koji podrazumijeva uspostavljanje zajednice srpskih opština. Podsjećanja radi, Kurti već mjesecima eskivira da provede ovaj dio sporazuma.
Faris Kočan, slovenački ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, za “Nezavisne novine” kaže da su Njemačka i Francuska posebno teško doživjele činjenicu da se dogovor između Vučića i Aljbina Kurtija, premijera samoproglašenog Kosova, ne ispunjava.
“Nepostizanje dogovora se sad čini kao veliki poraz prvenstveno Njemačke, pa poslije i EU diplomatije i Francuske. Ni intenzivni napori Njemačke i Francuske nisu doveli do glavnog cilja, a to jeste normalizacija odnosa između Beograda i Prištine, koja zauzvrat otvara snažniju perspektivu za čitav region”, rekao je on.
Austrijski javni servis je objavio prilog u udarnom terminu povodom posjete Volfganga Sobotke, predsjednika Donjeg doma Parlamenta Austrije, regionu zapadnog Balkana. U prilogu je istaknuto da je zapadni Balkan region kojem prijeti opasnost da potpadne pod uticaj drugih finansijski moćnih država kao što su Kina i Rusija. Dodaje da etničke napetosti još ni izbliza nisu prevaziđene, a napori na priključenju EU su se pokazali kao dug i težak proces.
Novinar ističe da je to region koji je veoma važan za Austriju jer je predvorje istočne Evrope, a važan je i za rješenje problema migracija. Naglašava da je malo urađeno na rješavanju problema organizovanog kriminala i, kako je rekao, islamskog fundamentalizma. U prilogu citiraju Sobotku, koji je rekao da Evropa neće biti potpuna bez zapadnog Balkana.
“Ono što vrijedi zapaziti je da je proevropski stav značajno ojačan u zadnjih nekoliko godina, ali slična situacije nije kad je u pitanju stanovništvo, koje je ponekad pomalo kritičnije raspoloženo prema Evropi. Tako da Evropa treba jedan novi zamah ne samo da dosegne do političara, nego i da bude prisutnija u srcima ljudi”, rekao je on.
Autor priloga ističe da EU kao uslov za napredak ka EU traži nezavisno pravosuđe, striktno poštovanje trodiobe vlasti i efikasno djelovanje protiv korupcije.
Tanja Topić, banjalučka analitičarka, skeptična je da će poruke koje je Varhelji izrekao u Sarajevu dovesti do pozitivnog zamaha na evropskom putu BiH.
Prema njenim riječima, Brisel nije zamjerio Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, odlazak u Moskvu nakon dogovora lidera u Briselu iz juna prošle godine, a u vrijeme kada je Rusija bila pod sankcijama. EU je, kako je istakla, uprkos tome, dala BiH kandidatski status.
“Čini mi se da smo i na ovom forumu čuli dosta floskula, među kojima i onu o velikoj posvećenosti evropskom putu domaćih političara i velikom zastoju u sprovođenju reformi, odnosno poruku da isti treba da zasuču rukave i rade. Teško će biti pomiriti ovaj raskorak između riječi i djela, pa tako ne očekujem da je nova vlast u stanju premostiti taj jaz, jer ne znamo koliko je ta tobožnja posvećenost doista i iskrena”, smatra ona.
Adblock test (Why?)
