Home Vijesti Putin neće stati, vrijeme da EU i NATO ubrzaju integracije

Putin neće stati, vrijeme da EU i NATO ubrzaju integracije

0

Dok Rusija vodi agresiju protiv Ukrajine, šefica njemačke diplomatije dolazi u Sarajevo čime zauzima jasan stav da joj je BiH u fokusu, smatra Ahmed Spahić, predsjednik organizacije Pangea-Netzwerk.

‘Krajnje je vrijeme da Njemačka preuzme odgovornost i krene odlučno protiv onih koji ruše ustavni poredak Bosne i Hercegovine’, ističe Ahmed Spahić (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Nova njemačka vlada unijela je novu dinamiku u politici prema Bosni i Hercegovini, što je bilo i krajnje vrijeme. Već nakon prvih izjava ministrice vanjskih poslova Njemačke Annalene Baerbock o članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku bilo je lako primijetiti tu novu dinamiku”, kaže Ahmed Spahić, osnivač i predsjednik organizacije “Pangea-Netzwerk”. Riječ je o njemačko-bosanskohercegovačkoj mreži za ekonomiju, obrazovanje i akademiju koja je osnovana s ciljem povezivanja profesionalaca, poduzetnika, akademika i studenata bosanskohercegovačkog porijekla.

U tom kontekstu, spomenuo je i Adisa Ahmetovića i Jasminu Hostert, za koje kaže da, kao zastupnici u njemačkom Bundestagu, na dnevnoj bazi pričaju o aktuelnoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini i mogućim rješenjima.

Dodaje i kako je “Pangea-Netzwerk” kroz peticiju dala doprinos da Vlada Njemačke imenuje specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, te je iznio svoja očekivanja od Manuela Sarrazina.

‘Maske su odavno pale’

“Drago mi je da se upravo prvi i glavni zahtjev naše peticije ostvario u roku od pet dana. Nadamo se da će se Njemačka nakon ove odluke direktnije uključiti u rješavanje političke krize u Bosni i Hercegovini i postepeno ići prema drugim zahtjevima u našoj peticiji, poput uvođenja sankcija Miloradu Dodiku. Manuel Sarrazin poznaje situaciju u Bosni i Hercegovini, on je taj koji je kroz svoje pitanje tadašnjoj Vladi Njemačke doveo do zaključka Vlade, da novi izborni zakon ne smije produbiti već postojeće etničke podjele nego treba implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava. Nadamo se da će na tom fonu nastaviti i radujemo se saradnji”, ističe sagovornik.

Naglašava da nijedan njemački političar koji se bavi vanjskom politikom danas ne može da zaobiđe temu Bosne i Hercegovine, jer “Pangea-Netzwerk” svojim analizama djeluje u njemačkoj javnosti te je sada Bosna i Hercegovina etablirana kao strateški fokus njemačke vanjske politike.

“Na nama svima je da nastavimo kreirati sadržaje, jer samo tako ćemo ostati u fokusu pažnje njemačke javnosti i zvaničnog Berlina. Za sada nemamo informacije da će Vlada Njemačke uvesti sankcije Miloradu Dodiku. Znamo da Njemačka u evropskim krugovima snažno zagovara uvođenje sankcija i nadamo se da će krenuti samostalno u ovaj proces, ako ne bude moguće uvesti sankcije na nivou Evropske unije zbog blokada određenih država u Evropskoj uniji, prije svega Hrvatske i Mađarske. Razgovor Milorada Dodika s ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejem Lavrovim ponovo pokazuje na kojoj strani se nalazi Dodik – maske su odavno pale”, govori Spahić.

Potom je komentirao predstojeći dolazak ministrice vanjskih poslove Njemačke Annalene Baerbock u Sarajevo.

“Dolazak ministrice vanjskih poslova u ovom trenutku je najbolji pokazatelj novog pristupa njemačke politike prema Bosni i Hercegovini. U trenutku kada Rusija vodi agresiju protiv Ukrajine, ministrica vanjskih poslova najveće evropske sile dolazi u Bosnu i Hercegovinu i time zauzima jasan stav da je Bosna i Hercegovina u fokusu njemačke vanjske politike”, navodi sagovornik.

Jasan signal Dodiku

Osnivač i predsjednik “Pangea-Netzwerka” izjavljuje da više od 300.000 građana s bosanskohercegovačkim porijeklom trenutno živi u Njemačkoj te je najavio proteste koji bi se trebali održati 6. marta u Berlinu.

“Ovo je, prema mom mišljenju, historijski trenutak da prvi put dijaspora, konkretno u Njemačkoj, može uzeti svoju sudbinu u svoje ruke i kroz svoju instituciju djelovati i biti dio pozitivne promjene. Krajnje je vrijeme da Njemačka preuzme odgovornost i krene odlučno protiv onih koji ruše ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Proteste u Berlinu ćemo ujedno iskoristiti da pokažemo poveznicu Ukrajine i Bosne i Hercegovine, i da pozovemo zvanični Berlin da ubrzaju aktivnosti u vezi integracije Bosne i Hercegovine, ali i cijelog Zapadnog Balkana, u Evropsku uniju, ali još bitnije, u Sjevernoatlantski savez (NATO)”, poručuje Spahić.

Prema njegovim riječima, veoma važna činjenica jeste jednoglasan odgovor Zapada na rusku agresiju na Ukrajinu. Podsjeća da u Evropi jedino Bjelorusija i Srbija nisu osudile rusku agresiju, što je veoma bitno.

“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neće moći biti lider regiona kao što je bio u vrijeme bivše njemačke kancelarke Angele Merkel. On je sebi i samim time i zvanični Beograd svrstao na stranu agresora i zemlje koja krši međunarodno pravo. Isto tako ohrabruje snažna pomoć Zapada kada je riječ o naoružanju Ukrajine. Po prvi put u historiji Evropska unija direktno pomaže jednu državu na ovaj način. Koja god država u budućnosti odluči da krši teritorijalni integritet i suverenitet jedne države, ta ista država mora biti spremna na ovakav odgovor Zapada”, tvrdi sagovornik.

Historijska prilika za euroatlantske integracije

Smatra da su dešavanja u Ukrajini vratila ovu regiju u fokus te da Bosna i Hercegovina treba to iskoristiti i na svaki mogući način pokušati ubrzati euroatlantske integracije.

“Ovo je historijska prilika jer je očigledno da Rusija s Vladimirom Putinom na čelu neće stati na Ukrajini, nego će se aktivirati i na Zapadnom Balkanu. Evropska unija i NATO to znaju i na njima je da ubrzaju proces integracije. Također, ovo je jasan signal Miloradu Dodiku šta ga čeka ako krene putem samostalnosti bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska”, jasan je Spahić.

Na kraju razgovora otkriva da “Pangea-Netzwerk” u okviru novog izdanja “Pangea” istraživačkog instituta uskoro objavljuje i analizu predstojećih izbora u Francuskoj, Mađarskoj i Sloveniji, čiji je autor Admir Lisica. Cilj analize jeste ponuditi odgovore na pitanja kao što su trenutno političko stanje u Francuskoj, Sloveniji i Mađarskoj, pregled stanja unutar pozicije i opozicije, te njihovih kandidata na predstojećim izborima, moguće projekcije raspoloženja birača, kao i šta eventualni uspjesi određenih kandidata predstavljaju za perspektive Evropske unije, ali i Bosne i Hercegovine.

“U posljednjih nekoliko godina primjetno je da na evropskoj političkoj sceni raste popularnost stranaka desnog opredjeljenja, čemu je doprinijelo više faktora, a među njima se svakako ističe migrantsko pitanja, na koje zemlje Evropske unije nisu odgovorile jedinstveno”, navedeno je, između ostalog u analizi.

Najavljeni su izbori, koji će se tokom aprila održati u nekoliko evropskih zemalja, s posebnim osvrtom na izbore u Francuskoj, Sloveniji i Mađarskoj.

“Navedene članice Evropske unije u prethodnih desetak godina bilježe porast trenda podrške desno orijentiranim političkim opcijama, što se jasno reflektira na zauzimanje njihovih stavova prema određenim pitanjima unutar Evropske unije, ali i NATO-a. U kontekstu Bosne i Hercegovine vidljivo je da desno opredijeljene vlade imaju određene negativne stavove prema Bošnjacima muslimanima, koji nisu činjenično utemeljeni, ali uprkos tome štete ugledu Bosne i Hercegovine na međunarodnom planu”, piše u analizi.

Izvor: Al Jazeera

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here