Home Banjaluka U Banjaluci postavljena izložba sa 7.628 imena na Međunarodni dan nestalih osoba

U Banjaluci postavljena izložba sa 7.628 imena na Međunarodni dan nestalih osoba

0
Izložba sa imenima više od sedam hiljada nestalih osoba za kojima se još uvijek traga postavljena je u Banjaluci u utorak, na Međunarodni dan nestalih osoba.

 

U centru grada su postavljeni panoi sa imenima 7.628 lica koja su nestala u proteklom ratu u BiH, a članovi porodica, obučeni u crne majice sa natpisima “Gdje je?”, prošetali su od početka Gospodske ulice do Trga Krajina, kako bi na Međunarodni dan nestalih ukazali na činjenicu da, ni 27 godina od njihovog nestanka, još uvijek nije poznata sudbina velikog broja građana BiH.

Ferida Nišić iz Hadžića pronašla je posmrtne ostatke oca, ali još uvijek traga za bratom Mujom Musićem.

“Evo već 30 godina tragamo bezuspješno”, kazala je ona i uputila apel Tužilaštvu BiH da pronađe oko deset njenih rođaka prezimena Musić i njenog brata.

“Oni su nestali nadomak Sarajeva. Sve se zna, znaju se imena ko ih je odveo s Lukavice. Ni dan-danas nemamo ni traga. Četiri puta se pokušalo pronaći u ovom periodu, ali bezuspješno. Dakle, bile su netačne informacije”, rekla je Nišićeva u Banjaluci.

Na probleme u traganju za nestalim ukazala je i Milka Kovačić, predstavnica Udruženja nestalih lica Bratunac-Srebrenica koja za mužem traga duže od 30 godina.

“On je odveden preko šume u Potočare”, kazala je Kovačić i dodala kako je njen muž, koji je bio prosvjetni radnik, ubijen u selu Čumanovići.

Ona je rekla da joj je poznato ko je ubio njenog muža i da je taj proces u toku, ali da i dalje ne zna gdje je zakopano njegovo tijelo.

Kazala je da je 2006. godine njegove posmrtne ostatke tražila u kosturnici u Lukavici.

“Ja sam provela tri dana i tri noći 2006. u toj kosturnici, gdje gledaš vreće gdje su pokupljeni. To su nečiji životi. Možda je moj muž u toj hali, a ja tragam negdje po šumama i kopam”, rekla je Kovačićeva, koja se, poput brojnih članova porodice, nada da bi tijelo njenog muža moglo biti među već otkrivenim ali neidentifikovanim posmrtnim ostacima u kosturnicama.

Mladen Živanović, predsjedavajući Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH, kazao je da je dinamika traženja nestalih osoba sve sporija i pronalazak sve teži, jer je i manje svjedoka.

“Svjedoci nam, nažalost, usljed biološkog starenja umiru i čak informacije imamo iz druge ili treće ruke koje su nepouzdane”, rekao je on i dodao da istražitelji daju sve od sebe, ali kako informacije često nisu validne.

“Dok sam pričao sa istražiteljima u MUP-u Brčko distrikta, jedine informacije koje oni dobijaju su od ljudi koji su teško bolesni i njima proradi savjest. Dakle, jedino od njih su validne informacije”, kazao je Živanović, koji je i član Udruženja porodica nestalih Brčko distrikta.

Prema riječima Muje Hadžiomerovića, predsjedavajućeg Kolegijuma direktora Instituta za traženje nestalih osoba, ovo je prilika da pozovu političare da manje politizuju humani posao traženja nestalih.

“Prilika je ovo da pozovemo i sve institucije koje imaju informacije da ih razmjenjujemo, naravno, i pojedince”, rekao je on i dodao kako je pred Institutom još uvijek posao pronalaska 7.628 nestalih osoba.

“BiH je jedinstven primjer u svijetu, prva zemlja koja ima Zakon o nestalim osobama, prva zemlja – poslije onog zla koje se nadvilo nad njom – koja je uspjela da pronađe 80 posto nestalih lica”, kazao je Hadžiomerović.

On je objasnio da je 24.500 osoba pronađeno, a da je ukupno ekshumiranih oko 25.500 posmrtnih ostataka.

Hadžiomerović se nada da će u narednom periodu, uz pomoć novih tehnologija koje su već dostupne, prvenstveno skenera koji snimaju i na dubini od dva metra, kao i upotrebu pasa, imati mnogo bolje rezultate u traženju nestalih.


Šetnja u Banjaluci na Međunarodni dan nestalih. Foto: BIRN BiH

Elmir Camić, šef Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u BiH, rekao je da posebnu pažnju posvećuju porodicama nestalih osoba, čije potrebe su često zanemarene i zaboravljene.

“Mi sa njihovim udruženjima od 2016. godine obilježavamo ovaj dan, 30. august, pod sloganom ‘Gdje je?’. To jednostavno pitanje sadrži svu patnju i bol i sav težak teret neizvjesnosti koje porodice nose sa sobom u svojoj svakodnevnici evo već 25 godina”, kazao je Camić.

On je napomenuo da broj nestalih za mnoge zvuči kao statistički podatak, ali da iza svakog od tih imena stoji jedan život i životna priča.

“Iza svakog tog imena stoje majke i očevi, sestre i braća, kćeri i sinovi, koji se svako jutro preko 25 godina bude s jednim pitanjem: ‘Gdje je?’ Po međunarodnom i domaćem pravu, domaće vlasti su te koje treba da tim porodicama pruže odgovore i podršku”, dodao je Camić.

On je poručio da treba prava, a ne deklarativna politička volja da se pitanje traženja nestalih napokon riješi a porodice da dođu do odgovora. Podsjetio je i da društvo ima moralnu obavezu da učini sve da se riješi pitanje nestalih, te pozvao bilo kojeg građanina koji ima bilo kakvu informaciju o nestalim osobama, da prijavi nadležnim institucijama.

Detektor

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here