Home Vijesti Zabrana novih benzinaca i dizelaša: Da li će EU ličiti na Havanu?

Zabrana novih benzinaca i dizelaša: Da li će EU ličiti na Havanu?

0

​Od 2035. godine u Evropskoj uniji više neće smjeti da se prodaju novi automobili na benzin i dizel – barem tako hoće Evropski parlament, koji je u četvrtak izglasao odluku.

Doduše, sada slijede naporni pregovori sa državama članicama EU. One bi do kraja juna trebalo da izađu sa zajedničkim stavom, a neke, poput Češke, oštro se protive zabrani.
Ipak, kako se čuje u političkom Berlinu, male su šanse da se benzinci i dizelaši spasu, jer za ovu odluku EU nije potreban potpuni konsenzus pa nijedna zemlja sama ne može da je blokira, piše DW.
“Što prije u Evropi uspijemo u ovoj tranziciji i oslobodimo se zavisnosti od skupih fosilnih energenata, to ćemo bolje stajati u globalnoj konkurenciji”, kaže Katarine Drege, šefica Zelenih u njemačkom Bundestagu.
Ali, u Njemačkoj, zemlji gdje su automobili i mezimci i glavna grana industrije, još nema dogovora u Vladi. Blizu milion radnih mjesta u Njemačkoj zavisi direktno od auto-industrije, i još toliko indirektno.
Zato bavarski konzervativac Andreas Šojer, raniji ministar saobraćaja, upozorava da zabrana automobila znači “deindustijalizaciju kontinenta”.
Nezadovoljni su i Liberali, koji sa Socijaldemokratama i Zelenima čine njemačku Vladu.
Tamo posebno zamjeraju što Evropski parlament ne ostavlja mogućnost da klasični automobili idu na alternativna goriva, poput vodonika.
I zbilja, u koalicionom ugovoru stoji da će se Vlada zalagati za e-goriva, to jest protiv zabrane motora sa unutrašnjim sagorijevanjem ukoliko ne emituju ugljen-dioksid.
A opet, neki stručnjaci upozoravaju da recimo cijele evropske zalihe vodonika nisu dovoljne ni za pet odsto automobila, te da je bolje alternativne energente koristiti za avio-prevoz, jer avioni teško da mogu da lete na baterije.
Polovnjaci ostaju na ulicama
Kad bi se volja Evropskog parlamenta sprovela, to ne znači da bi 2035. klasični automobili isparili sa ulica – svako bi mogao da vozi svoj auto, čak i da kupi polovni. Ali, proizvođači više ne bi smjeli da prave i prodaju nova vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Jens Gizeke, evropski poslanik njemačkih Demohrišćana, kaže da se prethodnih dana jedva spasavao od lobista “sa svih strana”. Sam Gizeke je protiv zabrane i naziva je “nasilnom elektrifikacijom”.
Kaže, moguće da nas čeka “Havana-efekat”, misleći tu na prizore iz glavnog grada Kube gdje se voze prastari automobili.
Romantično gledano – to su oldtajmeri, ali praktično gledano to su trovačnice.
Nejasno je šta čeka tržište polovnjaka narednih godina. Moguće da će njihove cijene rasti, jer će biti ljudi koji neće da voze na struju.
Agencija dpa podsjeća da je cijena polovnjaka i tokom pandemije skočila, zbog problema u isporukama čipova iz Kine.
Automobilski giganti već spremni
Kako god ispadne odluka EU na kraju, neke države su još ranije same riješile da postepeno izbace dizelaše i benzince sa ulica.
Tako se u Norveškoj benzinci i dizelaši neće prodavati već od 2025, dok za 2030. isto planiraju Velika Britanija, Švedska, Danska, Holandija i Belgija, a Francuska ovaj korak hoće najdalje 2040.
I sami proizvođači su shvatili odakle vjetar duva. Tako General Motors, Volvo, Jaguar i Ford već imaju strategiju kako da prestanu sa proizvodnjom klasičnih motora i pređu sasvim na električne. Slično je najavio i Volkswagen, kao i Mercedes.
“Privreda do 2035. ima dovoljno vremena da se pripremi”, piše list Fraje prese iz Kemnica.
“Zato je pretjerano uzbuđenje zbog zabrane motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, mada će pojedini sektori propatiti”.
List podsjeća na procjene da bi u novoj industriji elektromotora i baterija moglo da se otvori 230.000 novih radnih mjesta u Njemačkoj, ali da bi, ukupno gledano, u auto-industriji do 2040. bilo 275.000 zaposlenih manje.
“Mala i srednja preduzeća će se naći pred izazovom, i moraće da se promijene”, piše list.
U Njemačkoj od oko 48 miliona registrovanih automobila svega 1,3 miliona otpada na električne. Doduše, tu se vidi porast, jer je polovina električnih registrovana prošle godine.
U zemlji ima oko 60.000 brzih punjača za te automobile, a procjene kažu da je za održivu mrežu potrebno oko milion takvih punionica.
Adblock test (Why?)