Home BiH Rezolucija o Srebrenici može biti i vjerovatno je uvod u početak poništenja...

Rezolucija o Srebrenici može biti i vjerovatno je uvod u početak poništenja Daytona i ukidanja entiteta

283
0

Strah Srbije i entiteta RS od ovakve rezolucije je opravdan, jer se doista može postaviti pitanje priznavanja rezultata genocida, kaže politički analitičar Davor Gjenero.

Rezolucija o genocidu u Srebrenici 2. maja bi u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda trebala „zacementirati“ i zaokružiti priču o najstrašnijem zločinu na evropskom kontinentu od Drugog svjetskog rata, ukoliko bude usvojena glasanjem zemalja članica UN-a. A, kako stvari stoje – hoće.

Rezolucija, kojom bi se 11. juli proglasio za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, te kao takav pronašao mjesto u kalendaru UN-a, ne samo da će učvrstiti već dokazane činjenice iz rata u Bosni i Hercegovini, nego i kontinuirano podsjećati na njih.

end of list

Ujedno će i utišati glasove svih onih koji i godinama nakon presuda Međunarodnog suda iz Haga i mnogih drugih relevantnih svjetskih institucija o srebreničkoj golgoti i dan-danas poriču da se genocid desio – onih iz Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska koji su, čim je objavljena informacija o predstavljanju rezolucije koju su inicirali Njemačka i Ruanda, danima bjesomučno ponavljali iste izjave o tome da „genocida nije bilo“ i da je čitav „svijet protiv Srbije“.

Virus straha koji je poharao Republiku Srpsku i Srbiju je, kako je prije nekoliko dana u intervjuu za Al Jazeeru rekla dr. Nevenka Tromp, profesorica sa Univerziteta Amsterdam, utemeljen je, jer može dovesti do mnogobrojnih negativnih posljedica po njih. Srbija strahuje od mogućnosti da joj se ponovo stavi na teret „učešće u ratu u BiH“, sa mogućim zahtjevom za ratnom odštetom, dok entitet Republika Srpska, pak, strahuje od toga da bi, kako je rekla, mogao biti ukinut kao „plod genocida“.

‘Širenje koncepta Federacije BiH na cijelu zemlju’

Šta bi moglo biti poslije eventualnog usvajanja rezolucije, osim još jednog globalnog odavanja počasti žrtvama genocida na najvišem svjetskom nivou i disciplinskog šamara u lice onima koji ga poriču?

Sagovornici Al Jazeere tvrde – još tenzija u našoj regiji, još jači nastavak poricanja genocida, ali i, kako je rekla i Tromp, mogućnosti velikih strukturalnih promjena unutar Bosne i Hercegovine, te mogućih posljedica po Srbiju.

Ono što Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konsultant iz Hrvatske, želi izdvojiti je činjenica da je, pred 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, on uspješno doveden u fokus međunarodne javnosti, u čemu vidi veliku važnost.

“Jasno je da nakon što je propala britanska inicijativa za izglasavanje ovakve rezolucije u Vijeću sigurnosti, zbog ruskog veta, nije moguće očekivati da se postigne obvezujući dokument, ali je pred tridesetu godišnjicu genocida u Srebrenici, on uspješno doveden u fokus međunarodne javnosti”, kaže.

Napomenuo je da se iz toga vidi kako bosanskohercegovački ambasador u UN-u Zlatko Lagumdžija “dobro radi svoj posao”, kao “ozbiljan političar koji dobro pliva u diplomatskim vodama, koji zna prepoznati političke okolnosti koje njegovoj državi idu u korist i zna stjecati povjerenje međunarodnih partnera”.

Strah u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, Gjenero je ocijenio utemeljenim iz više razloga. Svakako je najvažniji taj da izglasavanje rezolucije može pokrenuti procese u kojima bi se krenulo ka poništavanju Dejtonskog sporazuma i entiteta koji su formirani njegovim odredbama, tvrdi.

“Naravno da je strah Srbije i manjeg entiteta od ovakve rezolucije opravdan, jer se doista može postaviti pitanje ‘priznavanja rezultata genocida’, a međunarodne okolnosti i nerazumna Dodikova politika zaoštravanja secesionizma, mogu voditi prema nulifikaciji Daytona i dokidanju oba entiteta, te širenju koncepta Federacije na cijeli teritorij Bosne i Hercegovine. Upravo zato to što se radi strpljivo i promišljeno u UN-u može biti vrlo važno”, kaže Gjenero.

“Osim toga, za političku kulturu u regiji važno je da činjenica da se u Srebrenici nedvojbeno dogodio genocid sa svim njegovim obilježjima, a da su neka od obilježja genocida imali i zločini u Vukovaru, Škabrnji, Prijedoru i desetak općina u BiH, te oni na Kosovu. Važno je podsjetiti i na to da je UN-ov Međunarodni sud u Haagu prepoznao odgovornost Srbije za nesprečavanje i nekažnjavanje genocida u Srebrenici, pa je u tom kontekstu moguća rezolucija vrlo neugodna za vladu u Beogradu, koja pokušava voditi revizionističku politiku”, mišljenja je Gjenero.

Srbija će nastaviti ‘po svome’

No, šta god svijet govorio, Srbija priča drugo – i nastavit će to raditi. “Srbijanska revizionistička politika” tako, kako kaže Duško Radosavljević, politolog i univerzitetski profesor iz Novog Sada, neće biti ugušena niti u Beogradu, niti u Banjoj Luci. Stava je da će se u Srbiji i RS-u malo toga promijeniti, osim podizanja regionalnih tenzija.

“Međunarodna zajednica, i kada radi nešto principijelno, to uvek ovde podiže tenzije. Odmah bude – čitav svet je protiv Srbije i Srba. Poludržavama na našim prostorima smeta sve što se radi vani i jedva se čeka razlog za tenzije. Dakle, mislim da će (predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad) Dodik i dalje biti ono što jeste: ljubiće ruke (predsjedniku Srbije Aleksandru) Vučiću, a to znači nove desetke miliona maraka, jer znamo kako funkcioniše Dodikov režim – dok je na snazi ‘odbrana od Zapada’, iza leđa naroda se nastavlja pljačka”, kaže Radosavljević.

Vlasti u Srbiji bi, kako kaže, voljeli da se u svijetu priča samo o onome što njoj odgovara, dok u svemu drugom vide „atak na Srbiju i Srbe“. Tako će govoriti i dalje, smatra.

„Vlast je sada ljuta, jer kad nešto radiš pogrešno i uporno to radiš, onda si prisiljen govoriti da su se svi urotili protiv tebe. A od početka radiš pogrešno“, mišljenje je Radosavljevića.

„Kada vlasti čuju nešto što im otežava uobičajene aktivnosti, pričaju o Zapadu kako je bezobrazan, kako je protiv njih, kako nema potrebe za rezolucijom. A druga stvar, zašto je ovakva reakcija iz Srbije, je da oni zaista veruju da genocida nije bilo, da je bezobrazno da se uopšte govori o tome. Oni to odmah smatraju uvredom. Takođe, na vlasti su potomci onih koji su to i uradili – i u Hrvatskoj, i u BiH, pa i na Kosovu. Svojom politikom su zaratili sa svima, celim svetom, dok u srpskom društvu nema snage da se odupre tome“, priča Radosavljević.

„Njihova greška je što misle da nije bilo genocida, te da Srbi nisu odgovorni niti za one zločine koje su zaista počinili. A to je sudskom presudom utvrđena činjenica“, objašnjava.

‘Plaše se istine, demokratije i vladavine prava’

Na pitanje kakva će biti korist od neobavezujuće rezolucije, a kakve posljedice, prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija genocida i holokausta na Univerzitetu Južni Connecticut i član Upravnog odbora studijskog programa o genocidu Univerziteta Yale, priču svodi na njenu globalnu važnost. Kaže da je rezolucija o Srebrenici „svjetionik nade za ljudsko pravo na memorijalizaciju i tranzicionu pravdu”.

Podsjetio je da je u novembru 2005. godine, Generalna skupština UN-a ustanovila 27. januar kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust, a u januaru 2018. godine proglasila 7. april Međunarodnim danom sjećanja na genocid nad Tutsima 1994. godine u Ruandi, čime su te rezolucije „potvrdile istinu i odale počast žrtvama“.

No, posljedica po regiju bi moglo biti, dodaje, uz još naglašenije tenzije. Na to je upozorio i Nemanja Stevanović, stalni predstavnik Srbije pri UN-u, koji je u pismu generalnom sekretaru UN-a spomenuo “opasne posljedice” takve rezolucije.

„Kako pokazuje to prijeteće pismo, oni koji negiraju genocid se plaše istine, demokratije i vladavine prava, ideala koje afirmira rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici. Reakcije u Republici Srpskoj i Srbiji pokazuju da poricanje dovodi do prijetnji ‘opasnim posljedicama’ i djelovanja protiv mira i stabilnosti. Rečeno je da je poricanje najsigurniji znak da će se zločini ponoviti. Rezolucija UN-a je ubrzala novu prijetnju secesijom od strane Dodika, što je jasna prijetnju miru“, komentira Pettigrew.

Zbog toga, tvrdi, potreban je odgovarajući odgovor.

„Jedini ispravan odgovor na takve prijetnje bio bi da Generalna skupština UN-a podrži donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom se osuđuje poricanje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, najvećom mogućom većinom. Rezolucija UN kojom se priznaje genocid u Srebrenici podržala bi demokratske ideale i postala svjetionik nade za one koji brane istinu i traže pravo da postave spomen obilježja žrtvama na mjestima zločina kao što su magacin u Kalinoviku ili Sportska dvorana ‘Partizan’ u Foči. Dok se prisjećamo žrtava genocida u Srebrenici, ova rezolucija daje novu nadu o ovakvim inicijativama za tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini“, naveo je Pettigrew.

„Proglašavanjem međunarodnog dana sjećanja, Rezolucija daje izuzetno važan doprinos kulturi sjećanja koja nastoji spriječiti ponavljanje zločina“, dodao je američki profesor.

Izvor: Al Jazeera

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here