Home Vijesti IMA LI EFEKTA Paprene kazne za trgovce koji prekrše prekrše pravila o...

IMA LI EFEKTA Paprene kazne za trgovce koji prekrše prekrše pravila o kontroli cijena

158
0

Jedan od novopredloženih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine najavljuje povećanje kazni za prekršitelje pravila o kontroli cijena.

Za 3. mart je zakazana sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta i taj zakon, naziva Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kontroli cijena predložila je Federalna vlada. Predloženim izmjenama za utvrđene propuste pravno lice bi trebalo plaćati 6.000,00 KM umjesto dosadasnjih 1.000,00 KM, a gornja granica umjesto dosadašnjih 10.000,00 KM iznosila bi 30.000,00 KM. Odgovorno lice u pravnom licu, umjesto dosadašnjih 250,00KM bi trebalo platiti 1.000,00 KM, a gornja granica bi umjesto 2.500,00 KM iznosila 3.000,00 KM. Donja granica za fizičko lice bi umjesto dosadašnjih 500,00 KM iznosila 1.000,00 KM, a gornja 2.000,00 KM.

U Republici Srpskoj u slučaju povećanja cijena kazne dostižu i do 10.000 KM za pravno lice i 5.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu.

Republička tržišna inspekcija, kažu u Inspektoratu RS, svakodnevno vrši kontrolu formiranja cijena osnovnih životnih namirnica, za koje je Uredbom o ograničavanju marži u prometu roba, ograničen iznos marže koji se može obračunati na nabavnu cijenu.

Međutim malo je proizvoda koje Ispektorat može kontrolisti -mlijeko od jednog litra (ali samo od 2,8 odsto mliječne masti), te mlijeko u plastičnoj foliji, kao i jogurt (samo od 2,8 odsto mliječne masti i samo u pakovanju od litra), kuhinjska so (od jedan kg), svinjska i biljna mast, suncokretovo ulje od litar i pet, šećer od kg i pet, margarin (od 250 i 500 g), pšenično brašno, lijekovi, te zamjena za majčino mlijeko.

Na spisku je i hljeb od brašna TIP-500 i TIP-850. Marža je, osim toga, ograničena i na gorivo. I to je sve.

“Razgovaram sa poljoprivrednim proizvođačima, ljudi su nezadovoljni, domaći proizvod se ne poštuje. Pogledajte samo cijenu mlijeka koja je kod poljoprivrednog proizvođača od 80 pfeninga do marke, a 3 marke je u marketima! Neko tu uzima veliki danak”, jasan je Savo Bakajlić, predsjednik novoosnovane Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH

Međutim Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” smatra da kontrole nemaju puno smisla, dok god imamo slobodno formiranje cijena, a kontroliše se nekoliko proizvoda.

“Prisjetimo se naših mjera, tačnije odredbe kojom se marža na osnovne prehrambene proizvode smanjila sa 10 na 8% u maloprodaji i sa 8 na 6% u veleprodaji, od te mjere su svi mnogo očekivali, ali nije donijela neke rezultate, jer svako povećanje u nabavci je rezultovalo većom cijenom u prodaji, tako da građani nisu osjetili neku korist od te mjere. Takođe Trgovci su kršili marže, i kažnjavani isto kao što su zbog kršenja marži prilikom formiranja cijena goriva u maloprodaji, kažnjavani naftaši u. I šta se desilo, plate kaznu i nastave sa radom”, podsjeća Marić za BUKU.

Predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete življenja Futura Mostar Marin Bago za BUKU kaže da se ovom problem se mora postupiti multidisciplinarno, a ne samo u oblasti trgovine i osnovnih prehrambenih namirnica. Potrebno je donijeti brojne mjere subvencija u raznim oblastima, kako bi se što više novaca sačuvalo u porodičnom novčaniku. Potrebno je intervenisati u poljoprivredi, subvencijama raznim prema socijalnim kategorijama, penzionerima, djeci, u vidu besplatnih vrtića, toplih obroka u školi, osigurati masovni pristup sportu i kulturi, subvencije poduzetnicima, intervenisati na tržištu radne snage itd.

“Vođenje države je jako dinamičan posao, zahtjeva stručnost i predani rad, a samo pogledajmo kojim i kakvim temama dajemo prioritete. Malo po malo, to ubija svaku nadu građanima da će se nešto u skorije vrijeme promijeniti. Imamo ambijent gdje dvije prosječne plaće u obitelji ne mogu iznijeti minimalnu potrošačku košaru. Slijede nam brojna odricanja od svega i svačega, a to, sigurno, nije jedan osvježavajući ambijent koji može pokrenuti stvari s mrtve točke, osigurati prosperitet obiteljima, osigurati strane investicije. Važno je istaknuti da se građani ne bune, niti pojedinačno niti kolektivno. Često se smatra da je dovoljan aktivizam na društvenim mrežama. Nije ni blizu, ako se uopće može nazvati aktivizmom. Iz pozicije komfora nikad se ništa nije moglo promijeniti”, zaključuje Bago.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here